Dana 8. srpnja 2015.godine Županijska uprava za ceste Sisačko-moslavačke županije počela je sa radovima modernizacije županijskih cesta ŽC 3275, ŽC 3195, klizišta na lokalnoj cesti L 33036 u naselju Donje Jame te klizišta na ŽC 3275.

Početak radova obišli su sisačko-moslavački župan Ivo Žinić i njegova zamjenica Anita Sinjeri Ibrišević, te ravnatelj ŽUC-a Željko Marjanović.
S tim u vezi važno je napomenuti da je ukupna vrijednost radova 3 mil.kuna koje će financirati Županijska uprava za ceste Sisačko-moslavačke i čije će se izvođenje radova provoditi u dvije faze.


Prva faza radova izvodit će se u 2015. godini tijekom čega će se izvesti slijedeći radovi:
-modernizacija kolnika županijske ceste 3275 u mjestu Slana, u dužini 900 metara i koštat će 400 tisuća kuna
- modernizacija dijela županijske ceste Ž 3195 kroz naselje Stankovac (asfaltiranje makadamskog kolnika), uređenje i odvodnje bankina u duljini 1700 metara. Vrijednost radova: 800.000,00 kn.
Završetak radova očekuje se za 30 dana.

U drugoj fazi tijekom 2016.godine izvodit će se slijedeći radovi:
-sanacija klizišta na lokalnoj cesti L 33036 u naselju Donje Jame, u duljini od 50 metara. Vrijednost planiranih radova s izradom projektne dokumentacije je 500.000,00 kn.

Sredstva za sanaciju navedenog klizišta planiramo osigurati iz Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost .
-nastavak modernizacija ostatka dijela županijske ceste 3275 ukupne duljine 1,3 km,vrijednost radova 300.000,00 kn.
Tom prigodom je ravnatelj Županijske uprave za ceste,Željko Marjanović izjavio:
„Vidljivi su pomaci u i izgradnji (rekonstrukcija, modernizacija) županijskih i lokalnih cesta što obuhvaća pripremu tehničke dokumentacije, izradu geodetskih elaborata, stručni nadzor nad radovima i same radove modernizacije i rekonstrukcije dionica županijskih i lokalnih cesta. Rekonstruirali i dijelom izgradili brojne dionice županijskih i lokalnih cesta.

Veći i brži pomaci na cjelokupnoj mreži županijskih i lokalnih cesta mogući su samo uz angažiranje još većih sredstava namijenjenih za sva tri programa izvođenja radova: redovno održavanje, izvanredno održavanje i rekonstrukciju županijskih i lokalnih cesta.
Na žalost naši prihodi stagniraju već niz godina, a tijekom ove godine došlo je do njihova smanjivanja na poziciji sredstava od naknade za financiranje građenja i održavanja javnih cesta koja su nam na nivou svih županijskih Uprava za ceste smanjena s 240.000.000,00 kuna na 120.000.000,00 kuna, a u pojedinačnom rasporedu našoj županijskoj upravi u 2013. i 2015. godini smanjena za 21.190.000,00 kuna manje u odnosu na 2012.godinu ili 96,3% kuna.
Sadašnja dostupna sredstva županijskim upravama za ceste i velikim gradovima za ovu mrežu cesta su samo 44.000 kn (ŽUC-e Sisačko-moslavačke županije 22.000,00 kn) po kilometru godišnje, a potrebno je najmanje dvostruko, dok je primjerice Hrvatskim cestama za kilometar državne ceste na raspolaganju šet puta više, odnosno 264.000 kn, uz dvostruko veći planirani deficit. Ovakva razlika financiranja županijske mreže cesta u odnosu na državnu je prevelika i u proteklom razdoblju stalno se povećavala, posebno 2013. godine kada je Ministarstvo prepolovilo naknadu iz trošarine na 120 mil. kn za županijske i lokalne ceste.
Time se konstantno slabi regionalna i lokalna samouprava, narušava ravnomjeran razvoj cjelokupne cestovne mreže svih krajeva Hrvatske, zanemaruje i dopušta devastacija županijskih i lokalnih cesta, vlasništva i javnog dobra Republike Hrvatske.
Zbog navedenog stanja nužno je usklađivanje ulaganja u mrežu županijskih i lokalnih cesta sa stvarnim potrebama na terenu. Zato je Udruga županijskih uprava za ceste Hrvatske predložila rješenja koja vraćaju ulaganja u ovu mrežu cesta na razinu iz 2003. godine, od kada su prihodi smanjivani, a realni troškovi povećani oko 50 %.
Predlaže se usklađivanje godišnje naknade pri registraciji vozila za županijske i lokalne ceste sa navedenim troškovima, što utječe na godišnji trošak vlasnika vozila manje od 1 posto, jer sadašnja naknada za godinu dana korištenja ove mreže cesta za osobni automobil iznosi manje od polusatnog obveznog tehničkog pregleda.
To je jedini pouzdan izvor financiranja za županijske i lokalne ceste i služi za ulaganje u proizvodnju i porast zaposlenosti, a ova naknada se jedina nije mijenjala posljednjih 12 godina, od 1. siječnja 2003. Sve ostale obvezne naknade: osiguranje, tehnički pregled, okoliš, namijenjene su za usluge i višekratno su se povećavale u navedenom razdoblju.
Nužno je vratiti županijskim upravama za ceste i dio trošarine na gorivo, 0,10 od 1,20 kn/litri, koji je Ministarstvo prošle godine bez ikakvog objašnjenja prepolovilo, a koja sredstva ŽUC-evi predlažu za ujednačavanje standarda održavanja županijskih i lokalnih cesta u županijama koje imaju ispodprosječan osnovni prihod po kilometru ceste, čime bi se smanjile razlike između županija.
Županijske uprave za ceste dokazano su najracionalniji upravitelji cesta s najmanjim rashodom upravljanja i najmanje zaposlenih po kilometru, čime su opravdali postojanje kao specijalizirane županijske ustanove za gospodarenje razvrstanim javnim županijskim i lokalnim cestama, koje čine 70 posto mreže svih razvrstanih cesta u Republici Hrvatskoj. Navedene naknade su namjenske samo za ceste i najbolji način ulaganja u ovu mrežu cesta je upravo kroz ŽUC-eve.
Sustav gospodarenja cestama u Hrvatskoj uglavnom je dobro postavljen, slično kao u većini članica EU-a, ali je neravnomjerno financiran, te su potrebne manje izmjene zakona i podizanje razine financiranja mreže županijskih i lokalnih cesta.
Žurna primjena ovih prijedloga dovela bi do rješavanja ovih problema i omogućila bi održivi sustav financiranja županijskih i lokalnih cesta u Republici Hrvatskoj. U suprotnom će se nastaviti urušavanje cestovnog sustava koji je gospodarski krvotok Republike Hrvatske i ugrožavanje sigurnosti prometa na cestama.
Svjedoci smo konstantnog zanemarivanja i devastacije županijskih i lokalnih cesta već duže vrijeme. Pokušavali smo zajedno s Udrugom ŽUC-eva djelovati na Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture i krenuti u sustavno rješavanje problema koji je od krucijalne važnosti ne samo za razvoj lokalne zajednice, već i za sigurnost djece i ljudi koji redovito koriste lokalne ceste. Obzirom da imamo i konkretne prijedloge koji bi ovaj sustav učinili održivim još jednom apeliramo na odgovorne u Vladi. Sigurnost putnika i vozača mora biti prioritet bez obzira po kojoj „kategoriji“ ceste prometuju.“